Uvod

U filmu i televizijskoj seriji doznali smo Kuda idu divlje svinje, a sad ćemo doznati i Kamo ide ovaj svijet. Uostalom, to sam i obećao u prethodnom eseju Homoseksualnost – Dijagnoza F66. Da ne duljim, odmah da vam kažem:

Ako se smjesta i energično ne povuče ručnu kočnicu, trenutno i do kraja, naravno pritisne i nožnu, svijet ide u propast. Možda i ne jer čuda su se i prije događala. Neću prorícati, nego upozoravati i citirati.

„Prijatelju moj, ljudska rasa uvijek pokušava to izbjeći nastojeći sve učiniti potpuno laganim; no poteškoća je u tome što jedan problem nadomještava drugim. Ako jedan čovjek nema posla u uređivanju brade drugog čovjeka, za pretpostaviti je da neki treći čovjek smišlja nešto zanimljivo što bi prvome čovjeku stavio na bradu. Bilo bi lijepo kada bi mogli bili obrijani bez da ikoga gnjavimo. Bilo bi još ljepše kada bi mogli biti neobrijani bez da ikoga uznemirujemo.

Ali, prijatelju mudri, ti glavni strandovski brijaču,
brate moj, ni ti ni ja nismo stvorili ovaj svijet.

Vjerujem kako su svi upoznati s činjenicom da u BiH žive tri konstitutivna naroda. Da je tome tako ne tvrdim ja, nego tako stoji u Daytonskom sporazumu. Daytonski sporazum, osim što je jednim dijelom prekinuo rat u BiH, koji nosi naziv Aneks 4, figurira kao Ustav u BiH. Ako posjetimo internet stranice Parlamentarne skupštine BiH i jednostavnom metodom ih pretražimo, pronaći ćemo vrlo brzo i lako Ustav BiH. U tome Ustavu konstrukcija „konstitutivan narod“ pojavljuje se dva puta, a riječ Hrvat čak šesnaest puta.

U Splitu, u prostoru garaže za aute, okupili su se mladi ljudi uz vino, muziku i pivo. U toj vrevi ponovo su se susreli pravnik iz Zagreba i student prava iz Splita. Podsjetili su se svog zadnjeg druženja prije par godina iza benzinske postaje, gdje su uz raspravu o Bogu i religiji pili do 4 ujutro nakon upoznavanja na Matejuški.

Ovog puta razgovor nije krenuo u tom smjeru, nego u smjeru jezika. Naime, student prava iz Splita zamolio je ovog pravnika iz Zagreba da s mobitela na glas pročita dva različita ranonovovjekovna teksta: hrvatski je bio zapis Franje Črnka, komornika Nikole Šubića Zrinskog o opsadi Sigeta, dok je srpski bio pismo Mehmed Paše Sokolovića Andrijasu Batthoryu. Poanta toga mu je bila pokazati koliko se malo hrvatski promijenio, a koliko puno srpski i da moderni Srbi mogu lakše razumjeti hrvatske onodobne tekstove, nego srpske. Zatim mu je student prava objasnio da je srpski jezik, zapravo zeznula reforma srpskog jezika u 19. stoljeću od strane Vuka Karadžića koja je dovela do toga da u Srbiji i među Srbima, književni jezik postane srbizirani oblik novoštokavskog hrvatskog, koji se, zbog niza okolnosti, razvio pri jednom dijelu etničkih Srba u periodu od kasnog srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća. Pravnik iz Zagreba je zatim postavio ključno pitanje:

U Institutu, kafiću udruge Obnova, zatvorenom zbog kolektivnog godišnjeg odmora početkom kolovoza sastala su se dva prijatelja, pravnik i novinar, kako bi višesatnim druženjem nadoknadili dugogodišnji nedostatak vremena zbog posla i drugih životnih obaveza.  Klima i Chimay hladili su vrućinu u ugodnom drvom obloženom interijeru nalik na stare engleske pubove ili only man klubove.

Rat u Ukrajini šokirao je Europu. Iako se mjesecima, pa čak i godinama, spominjalo kako bi situacija u Ukrajini mogla eskalirati, izgleda da nitko u Europi na takav razvoj događaja nije ozbiljno računao.