Razgovarao: Goran Dejanović

Francesco Giubilei autor je i izdavač s prebivalištem u Italiji. Predsjednik je talijanske konzervativne zaklade Fondazione Tatarella i osnivač think tanka Nazione Futura. Također predaje na Sveučilištu G. Fortunato u Beneventu. G. Giubilei je nedavno uvršten na Forbesovu listu 100 najutjecajnijih mladih u Italiji ispod 30 godina. Autor je devet knjiga uključujući Povijest europske konzervativne misli (njegovo prvo djelo objavljeno na engleskom). Spisi mu se često pojavljuju u talijanskim časopisima Il Giornale, The American Conservative i The European Conservative. Član je Znanstvenoga odbora za budućnost Europe talijanske Vlade.

1. Je li ulazak Italije ili bilo koje druge zemlje u Europsku uniju doveo u pitanje pojam "suvereniteta naroda"?

Koncept narodnoga suvereniteta temelj je talijanskoga ustava i svake demokracije, posljednjih desetljeća dogodio se proces koji je naveo nacije na predaju dijela svoga suvereniteta nadnacionalnim entitetima kao što je Europska unija, što je značilo gubitak dijela narodnoga suvereniteta. To je proces koji se također odvijao s pandemijom i s trijumfom tehnokracije koja je umanjila ulogu nacionalnih parlamenata u korist tehničko-znanstvenih odbora.

2. Kako je i u kojoj mjeri identitet europskih građana ugrožen čestim migrantskim valovima i upadima preko utvrđenih granica?

Postoji važna razlika između neregularne i regularne imigracije. Ulaziti regularno u Europu, pronaći posao, plaćati poreze, poštovati zakone i našu povijest je jedno, skroz drugo je ulaziti nezakonito. Potrebno je kontrolirati nacionalne granice (a samim tim i europske) iz dva razloga: kako za nas europske građane, tako i za one koji su se preselili u Europu legalno se žrtvujući i koji zato ne mogu shvatiti kako je moguće da stotine tisuća ljudi ulaze u Europu bez poštovanja zakona

3. Koliko držite bitnim načelo supsidijarnosti u vidu ostavljanja autonomije nadležnosti rješavanja unutarnjih pitanja država članica (primjerice obrazovanje, kultura, sloboda medija i slično) za budućnost Europske unije?

Supsidijarnost je temeljni aspekt, blizina centara moći životima građana pomaže u postizanju veće učinkovitosti i poštovanja želja ljudi. Nažalost, vrlo je često stanje suprotno od onoga kako se događa u EU, gdje imamo nadnacionalnu strukturu koja se miješa u svako područje života građana ne poštujući lokalne zajednice.

4. Jeste li osobno više za Europsku uniju kao federativnu državu ili kao konfederaciju suverenih nacionalnih država, i zašto?

Zalažem se za konfederalnu Europu, Europu nacija koja uzima u obzir identitete i razlike različitih nacija, ali i zajedničke točke koje pridonose oblikovanju Europe. Naprotiv, ideja Sjedinjenih Europskih Država sa snažnom birokratskom centralizacijom nije smjer koji moramo slijediti za našu budućnost.

5. Može li Europska unija u budućnosti biti sila ravnopravna Rusiji, Kini i SAD-u?

Kada bi Europska unija imala sposobnost baviti se nizom pitanja na jednoznačan način i imati jasnu viziju u vanjskoj politici, na temu energije, u obranu svoga kršćanskoga identiteta, a time i kršćana progonjenih u svijetu, mogla bi natjecati se sa SAD-om, Kinom, Rusijom. Danas to nije slučaj i EU nije prepoznata kao utjecajan sugovornik, kao druge velike nacije.

6. Koliko Europska unija danas dobro uspostavlja zajedničku vanjsku politiku? Jeste li za jačanje vojske Europske unije?

Prije nego li razmišljamo o zajedničkoj europskoj vojsci, trebali bismo razmisliti o zajedničkoj vanjskoj politici, koja danas nedostaje. Postoje njemačka, francuska, talijanska vanjska politika i postepeno i ostalih država članica, ali gotovo uvijek nedostaje snage govoriti o nekim zajedničkim pitanjima jednim glasom. Ako se ovaj korak ne učini prvi, pričati o zajedničkoj europskoj vojsci je utopija.

7. Kako se u vašoj zemlji gledalo na migrantsku krizu i držite li da je EU imala dobar politički i pravni odgovor na nju?

Italija je jedna od europskih nacija s najvećim problemima vezanima za useljavanje - budući da je poluotok, Italija je s tri strane okružena morem i u  južnoj Italiji, posebice na Lampeduzi i Siciliji, stotine migranata svakodnevno stižu morem, pokušavajući nezakonito ući u državu. Situacija za našu zemlju je teška jer se osjećamo ostavljenima sami se suočiti s izvanrednom situacijom koja se ne odnosi samo na Italiju nego i cijelu Europu.

8. Christopher Dawson u knjizi Razumijevanje Europe iznio je tvrdnju da, kako je Europa bivala manje kršćanskom, tako je opadao njezin utjecaj u međunarodnim odnosima. Je li po Vama kršćanski identitet Europe bitan za njezinu političku budućnost i treba li se njegovo mjesto regulirati na razini Europe, kao što je recimo u ustavu Mađarske?

Zaboravljanje kršćanskih korijena znači negiranje našega europskoga identiteta, Europa je utemeljena na kršćanskim korijenima. Ono što se događa nije samo neuspjeh u sjećanju na kršćansko naslijeđe Europe, nego i pokušaj njegova poništenja kroz načelo "cancel culture", koje se ne odnosi samo na spomenike već i na našu povijest i identitet.

9. Što za Vas znači Europa u najširemu kontekstu toga pojma?

Europa je civilizacija ujedinjena zajedničkim klasičnim i kršćanskim korijenima, to je više jedna ideja, nego  zemljopisni izraz, to je skup identiteta koji ujedinjeni zajedno čine zajedničku povijesnu i kulturnu viziju.