Razgovarao: Marko Paradžik

Životopis prof. dr. sc. Zrinke Erent-Sunko:

 Prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko rođena je 1965. u Zagrebu, gradu koji neizmjerno voli i u kojemu je završila osnovnu školu klasičnoga usmjerenja kao i isto srednjoškolsko obrazovanje, što joj je omogućilo rano upoznavanje antike kroz čitanje i prevođenje originalnih tekstova. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1990. god., obranivši diplomski rad iz Međunarodnog prava pod nazivom „Međunarodno-pravna zaštita Sredozemnog mora”. Zbog ljubavi prema knjigama upisala je i odslušala sve kolegije na studiju bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija radila je u Stručnoj službi tadašnjega Izvršnoga vijeća Grada Zagreba kao stručni suradnik na pravnim poslovima vezanima uz vlasništvo i zakup nekretnina te pri Ministarstvu uprave i pravosuđa položila stručni ispit.

Razgovarao: mag. rel. int. Davor Dijanović

Tomáš Zdechovský (rođen 2. studenoga 1979.) češki je političar, krizni menadžer, medijski analitičar, pjesnik i pisac. Od 2014. je zastupnik u Europskom parlamentu s KDU-ČSL-om, koji je dio Europske pučke stranke. Tomáš Zdechovský stekao je tri magistarska zvanja, dva na Sveučilištu Južne Češke, České Budějovice (pastoralni asistent i edukator u slobodno vrijeme), a treće na Sveučilištu Masaryk za studij medija. Također je diplomirao političke komunikacije na Salezijanskom Papinskom sveučilištu. Od 2006. godine redovito drži predavanja o kriznom upravljanju i kriznoj komunikaciji u politici na raznim sveučilištima. Godine 2004. osnovao je PR i komunikacijsku tvrtku Commservis, koju je vodio iz položaja glavnoga izvršnog direktora, sve dok nije izabran za zastupnika u Europskom parlamentu. Upravljao je i podružnicom tvrtke WIFI Češka. Član je KDU-ČSL-a, a 2007. – 2008. obnašao je dužnost regionalnoga menadžera u Pardubičkom kraju. Prvi put se kandidirao za Europski parlament 2009. godine na 14. mjestu stranačke liste, no nije izabran. Dobio je velike hvale i stekao velik odjek za svoj nominacijski govor na Kongresu KDU-ČSL-a, održanome u lipnju 2013. u Olomoucu.

Razgovarao: Marko Paradžik

Márton Gyöngyösi je mađarski političar, izvršni potpredsjednik mađarske političke stranke Jobbik. Za saborskog zastupnika izabran je na parlamentarnim izborima 2010. godine. Od 2010. do 2018. bio je potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Mađarske narodne skupštine. Bio je vođa Jobbikove zastupničke skupine od 2018. do 2019. Na izborima za Europski parlament 2019. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu, zbog čega je podnio ostavku na mjesto u nacionalnom parlamentu.

1. Je li Vaša zemlja, gledano iz današnje perspektive, imala više štete ili koristi od ulaska u Europsku uniju?

Ulazak u Europsku uniju bio je velika prilika za srednju Europu, uključujući Mađarsku, ali je nismo uspjeli iskoristiti. Postoji puno razloga zašto, ali mislim da je najvažniji bio indolentan stav naših vlada: bez obzira na njihov ideološki stav, vlade 1990-ih i 2000-ih uvijek su smatrale Europsku uniju vanjskom silom koja će automatski riješiti sve naše probleme, a da pritom mi sami ne moramo učiniti ništa. Nadalje, čak su i u glavama ljudi njegovali ovu zabludu.

Razgovarala: Nera Meštrović

Bence Arany, ekonomist, alumnus Mathias Corvinus Collegium, osnivač Mindset Psychology, mađarskog psihološkog časopisa i terapijskog centra; izdavač Hungarian Conservative, mađarskog dvomjesečnika o politici, povijesti i kulturi, i glavni savjetnik The European Conservative, tromjesečnika o europskoj politici i filozofiji.

1. Mađarska je definitivno imala koristi od članstva u EU na puno načina. Slobodno kretanje ljudi i robe pretočilo se u gospodarski razvoj, kao i do sada neviđene prilike za studij i rad u drugim državama članicama. Mađarski narod je u velikoj većini za EU, o čemu svjedoče brojne ankete. Znanstvene i akademske sinergije unutar EU također su koristile Mađarskoj. Istodobno, došlo je do negativnih posljedica članstva, barem u početku, kao što su kvote EU u poljoprivredi, što je rezultiralo znatnim smanjenjem prehrambeno-prerađivačke i drugih industrija, kao i gubitkom radnih mjesta. Također, subvencije koje su dobivali mađarski poljoprivrednici bile su inferiorne u odnosu na one koje su koristili njihovi zapadni kolege, što je rezultiralo nepovoljnim konkurentskim položajem. Zapadni proizvodi punili su police trgovačkih lanaca hrane, također u zapadnom vlasništvu, dugi niz godina, sve dok Orbánova vlada nije uvela zakone i poticaje koji su potaknuli trgovce na prodaju mađarskih proizvoda.

Razgovarao: Goran Andrijanić

Patryk Tomasz Jaki (rođen 11. svibnja 1985. u Opoleu) poljski je političar, član Europskoga parlamenta, bivši državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa (prvi zamjenik ministra pravosuđa) i prvi zamjenik glavnoga državnog odvjetnika, bivši predsjednik Odbora za provjeru za reprivatizaciju od 2017. Dana 18. studenoga 2015. Patryk Jaki postao je državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa zaduženim za, između ostaloga, nadzor nad Zatvorskom službom. Također je imenovan opunomoćenikom ministra pravosuđa za provedbu sustava elektroničkoga nadzora. Izvršio je izmjenu postojećega zakona, kojom se zabranjuje oduzimanje roditeljskoga prava na skrb nad djecom zbog lošega imovinskog stanja. Povjeren mu je nadzor nad osnivanjem Muzeja prokletih vojnika i političkih zatvorenika Poljske Narodne Republike. Ujedno je i predsjednik Tima za zaštitu obiteljske autonomije i obiteljskoga života pri Ministarstvu pravosuđa. Patryk Jaki predsjednik je i Središnjega vijeća za društvenu prilagodbu i pomoć osuđenicima. Pokrenuo je osnivanje Verifikacijskoga odbora za reprivatizaciju, a 11. svibnja 2017. postao je i predsjednikom istoga. Patryk Jaki je i autor registra seksualnih prijestupnika u Poljskoj, koji je dostupan na mrežnim stranicama ms.gov.pl od 1. listopada 2017. Autor je vladinoga programa za zapošljavanje zatvorenika, koji je pomogao povećanju zaposlenosti među osuđenicima za 50%. Predsjednik je i poljskoga Vijeća za kazneno-popravnu politiku. Godine 2017. izjavio je kako je "zaustavljanje islamizacije njegov Westerplatte".

Razgovarao: Jakov Kamber

Hans Kennert Mattias Hedarv Karlsson švedski je političar koji je bio vođa švedskih demokrata u Riksdagu od rujna 2014. do studenog 2019. Bio je član Riksdaga (SD) za Scania County od listopada 2010. Prethodno je bio vođa švedskih demokrata od 2014. do 2015. Trenutačno je na čelu konzervativnog think-tanka Oikos.

…

1. Poznata je činjenica da je posebno Švedska posljednjih godina mjesto velikih migracija ljudi iz afroazijskih paralela i meridijana i da se stvara sve veći broj šerijatskih geta. Mogu se čuti tvrdnje da je Vaša zemlja danas jedan od najvećih “multi-kulti” eksperimenata u Europi. Kako gledate na ove tvrdnje?

Ove su tvrdnje definitivno istinite. Lijevi liberali i kulturni marksisti potpuno su kontrolirali švedsko društvo, barem od 1968. Jedna od mnogih negativnih posljedica toga bila je ta da je Švedska usvojila najradikalniju politiku otvorenih granica u cijelom zapadnom svijetu. Nijedna druga zapadna zemlja nije prihvatila toliko neeuropskih tražitelja azila po glavi stanovnika kao Švedska. Izravan rezultat toga je da je Švedska od jedne od najsigurnijih zemalja na svijetu postala najopasnija zemlja u Europi. Pucnjave povezane s bandama, pogubljenja, bombaški napadi i grupna silovanja švedskih žena događaju se svaki tjedan. Mnogi se Šveđani sada osjećaju kao stranci u svojoj zemlji.

Razgovarao: Damir Kopljar

Životopis dr. Ivice Miškulina

Rodio se u Slavonskom Brodu 13. kolovoza 1979. Nakon završetka gimnazije („Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu, jezični smjer) 1997. upisao je studij povijesti i sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 2002. te time postigao stupanj prof. povijesti/sociologije. Godine 2005. postigao je stupanj magistra znanosti (humanističke znanosti, polje povijest) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (naziv magistarskog rada: „Demokratska stranka u Slavoniji i zapadnom Srijemu 1919.-1924.“). Godine 2009. postigao stupanj doktora humanističkih znanosti (u području povijesti) na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (tema doktorske disertacije: „Međunarodna zajednica i zapadna Slavonija 1991.-1995.“). Godine 2002. zaposlen je u službi asistenta na Hrvatskom institutu za povijest, u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje (u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Demokratski pokret, velikosrpska agresija i Domovinski rat u istočnoj Hrvatskoj“). Godine 2011. zaposlen je u statusu docenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U listopadu 2009. izabran je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik, a u rujnu 2013. u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik. U studenom 2011. izabran je znanstveno-nastavno zvanje docent i na radno mjesto docenta. U veljači 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i na radno mjesto izvanrednog profesora. U veljači 2018. izabran je u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik.

Razgovarao: Goran Dejanović

Francesco Giubilei autor je i izdavač s prebivalištem u Italiji. Predsjednik je talijanske konzervativne zaklade Fondazione Tatarella i osnivač think tanka Nazione Futura. Također predaje na Sveučilištu G. Fortunato u Beneventu. G. Giubilei je nedavno uvršten na Forbesovu listu 100 najutjecajnijih mladih u Italiji ispod 30 godina. Autor je devet knjiga uključujući Povijest europske konzervativne misli (njegovo prvo djelo objavljeno na engleskom). Spisi mu se često pojavljuju u talijanskim časopisima Il Giornale, The American Conservative i The European Conservative. Član je Znanstvenoga odbora za budućnost Europe talijanske Vlade.

1. Je li ulazak Italije ili bilo koje druge zemlje u Europsku uniju doveo u pitanje pojam "suvereniteta naroda"?

Koncept narodnoga suvereniteta temelj je talijanskoga ustava i svake demokracije, posljednjih desetljeća dogodio se proces koji je naveo nacije na predaju dijela svoga suvereniteta nadnacionalnim entitetima kao što je Europska unija, što je značilo gubitak dijela narodnoga suvereniteta. To je proces koji se također odvijao s pandemijom i s trijumfom tehnokracije koja je umanjila ulogu nacionalnih parlamenata u korist tehničko-znanstvenih odbora.

Razgovarao: Dino Ljubić 

Manuel Quintana, 21, je Portugalac i trenutno je student prava na Universidade Nova de Lisboa. Zanimaju ga povijest, filozofija i politika, a posebno aktualna događanja u Europi, kao i politički krajolik njegove zemlje i nedavna zbivanja u javnoj politici. Aktivan je u nizu pitanja i inicijativa, među ostalim trenutno je potpredsjednik ogranka Svjetskog saveza mladih Portugal.

1. Je li Vaša zemlja, gledano iz današnje perspektive, imala više štete ili koristi od ulaska u Europsku uniju?

Od pridruživanja Portugala 1986. Europska unija uvelike je utjecala na moju zemlju. S jedne strane, dobili smo sredstva za strukturne promjene, posebice u pogledu infrastrukture i usluga. Uz europska ulaganja modernizirane su ceste i zračne luke, ulagalo se u škole i sveučilišta, izgrađene su brane i vjetroelektrane.

Razgovarao: Dominik Tomić^[1]

Prof. dr. sc. Sanja Nikčević hrvatska je teatrologija, kazališna kritičarka i sveučilišna profesorica. Rođena je 1960. u Varaždinu, djetinjstvo je provela u Kloštru Podravskom, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i francuski jezik te magistrirala i doktorirala na temu američke drame. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Radila je kao novinarka u Večernjem listu i kao viša savjetnica u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Obnašala je dužnost predsjednice Hrvatskog društva kazališnih kritičara, članice Glavnog odbora Matice hrvatske u dva mandata, izbornice Festivala kršćanskog kazališta u Zagrebu. Aktivna je u radu Hrvatskoga sabora kulture kao izbornik i član prosudbenoga povjerenstva za kazališni amaterizam.

Razgovarao: Marko Paradžik

            Dubravka Hrabar rođena je 31. srpnja 1956. godine u Trogiru. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1979. godine. Na poslijediplomskom studiju iz međunarodnoga javnoga i privatnoga prava i međunarodnih odnosa na Pravnom fakultetu u Zagrebu magistrirala je 1986., s radom „Oblik oporuke u međunarodnom privatnom pravu”. Bila je sudački pripravnik, a od 1980. zaposlena je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju „Prava djece u porodičnim odnosima” obranila je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1991. godine. Na Katedri za obiteljsko pravo zaposlena je od 1987. godine (asistent 1987., docent 1992., izvanredni profesor 1997., redoviti profesor 2001., redoviti profesor u trajnom zvanju 2007.).

Bila je predstojnica Zavoda za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo od 2001. godine, a od 1998. godine predstojnica je Katedre za obiteljsko pravo.

Razgovarao Borna Kuri

Ivan Malbašić (rođen 1980.) predsjednik je i jedan od osnivača Udruge obitelji s troje ili više djece, poznatije po skraćenom nazivu „Obitelji 3plus”. Obiteljski je entuzijast koji sa suprugom Sanjom i njihove četiri kćeri živi u Varaždinu. Doktor je ekonomskih znanosti, a zaposlen je na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Kao sveučilišni nastavnik, svoj interes proučavanja usmjerava na vrijednosnu dimenziju organizacije i menadžmenta te na važne elemente organizacijskoga ponašanja. U svojem je radu u stalnom kontaktu s mladima koje potiče na etičnost i odgovornost te ih ohrabruje da menadžerske vještine ne koriste samo u poslovanju nego i u ostalim životnim situacijama, pa tako i u obitelji kao temeljnoj stanici društva. Često naglašava nezamjenjivu ulogu obitelji u izgradnji svake osobe te smatra da je obitelj, a posebno obitelj s više djece, prava i trajna vrijednost društva. To je i jedan od razloga zbog kojih se odlučio angažirati u udruzi „Obitelji 3plus”, nastojeći da se koncept „3plus” obitelji komunicira na moderan i progresivan način, a posebno mladima kao budućim roditeljima i nositeljima hrvatskoga društva. Kao predsjednik Udruge, koordinira sve važnije aktivnosti i strateški promišlja njezin rast i razvoj.