Razgovarao: Ivan Dadić

Nikola Bolšec ima 32 godine, rođen je u Novom Marofu i živi u Zagrebu. Završio je gimnaziju u Varaždinu i trenutačno radi na doktoratu na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (bivši FFDI). Zaposlen je na Laudato televiziji a u slobodno vrijeme se bavi oslikavanjem skateboard ploča i skateboardingom. Predsjednik je Hrvatskog čestertonijanskog kluba.

1. Što je tako posebno oko jednog engleskog novinara da danas ljudi u Hrvatskoj imaju klub koji se vrti oko promoviranja njegovih ideja?

G. K. Chesterton u suvremenom svijetu, koji klizi u novopoganštinu i u neko poslije-kršćansko razdoblje, predstavlja snažnu luč ne samo istine, dobrote i ljepote, već i temeljne radosti, čuđenja i zahvalnosti koje su nam, za smislen život, nasušno potrebne. U svim svojim djelima progovarao je o Bogu. U svim svojima djelima potvrđivao je i objavljivao temeljnu istinu o čovjeku i svijetu. Činio je to dotičući naš razum i srce, zahvaćajući u čovjeka cijelog, pri tome prenoseći ugodan plamen istine koji grije, pa čak i raspaljuje, mlake, hladne i ledene duše. Njegova posebnost je stoga u tome da se hrabro, s borbenošću katoličke vjere, suočio s idejama i pokretima koji su poništavali čovjeka. Njegove riječi čovjeka pobuđuju na velika, velikodušna djela, oduševljava ga za samo postojanje, potiče na zahvalnost prema jednostavnoj činjenici da smo ovdje i postojimo, ali i prema svemu dobrome koje u životu imamo, ma kako maleno ono bilo. Chesterton dakle, obdaren posebno milošću, može potaknuti ljude da premještaju brda.

2. Koliko već dugo postoji HČK?  Čime se bavi HČK i koja je njegova misija?

Klub neslužbeno postoji od ožujka 2014. godine kada je naš utemeljitelj Ivo Džeba organizirao prvo druženje uz Chestertonovo Pravovjerje u jednoj pivnici. Sve je počelo kao druženje prijatelja kojima je zajednička ljubav prema Chestetonu, dobrom društvu, ugodnom i korisnom razgovoru te pivi i neformalnim, opuštenim prostorima. Kako je ljubav prema Chestertonu rasla i kako se zajedništvo među nama učvršćivalo, uvidjeli smo da se ta ljubav mora podijeliti s drugima. Tako smo 2017. odlučili organizirati prvi festival posvećen Chestertonu - ChestFest - zbog čega smo morali formalizirati našu zajednicu pa smo postali udruga građana. U tom smislu Hrvatski čestertonijanski klub je zajednica posvećena izgradnji kulture u duhu slavnoga engleskog pisca Gilberta Keitha Chestertona te promicanju njegove misli i djela. Smatramo da prave promjene potrebne suvremenom društvu nisu političke, nego kulturne. Stoga smo mi, kao kreativna manjina, spremni posvetiti se životu u istini, ljepoti i dobroti te našim djelovanjem na užem i širem području kulture, želimo graditi kulturu života i tako utjecati na društvo na najdublji način. U tom smislu se nadahnjujemo na Chestertonu, jer se radi o jednom od najuspješnijih branitelja istine, autentične kulture i radosti života. Zato organiziramo kulturne i umjetničke događaje s ciljem približavanja kulture poglavito mladim osobama te poticanja drugih na sudjelovanje u njima.

3. Misliš li da on nama zbilja može toliko kazati i podučiti nas? Imaš li neki primjer?

Svakako držim da nas može uputiti u tajne života koje su, paradoksalno, sasvim jednostavne, neposredne, očite i nadohvat ruke. Da je tome tako svjedoči nekoliko činjenica: prijevodi Chestertonovih djela su među najprodavanijima, naveliko citiranje Chestertona prisutno je u našim medijima, a tu je i praćenje djelatnosti našeg Kluba i sudjelovanje u istima. Doista se radi o duhu koji sam po sebi privlači i koji ima snagu poticanja na akciju.

4. Čuli smo mnogo puta pitanje odakle početi sa proučavanjem Chestertona. Ja te sada pitam kakve literature se uhvatiti ako ga želimo proučavati na naprednoj razini i koristiti se njime kao bedemom argumenata protiv modernih zabluda, a ne veselim epigramima.

Potrebno je iščitavati, prije svega Pravovjerje, zatim Vječnog čovjeka, Tomu Akvinskog i Sv. Franju Asiškog. To su njegova kanonska djela u kojima na eminentan način iznosi temelje i cijelo zdanje svoga svjetonazora. Uz ta djela, svakako bih naveo Eugeniku i druga zla te Što ne valja sa svijetom jer se radi o djelima u kojima se Chesterton izravno suočava sa svim zlima koje pogađaju suvremeni svijet. No, smatram da ga se kroz bilo koje djelo, ma i kroz najkraći esej, može dublje i naprednije proučavati jer je prije svega bitno shvatiti i upiti njegov način razmišljanja i pisanja.

5. Koji i kakvi su ciljevi udruge za budućnost?

Trenutačno želimo i dalje učvršćivati zajedništvo, provoditi planirane i zacrtane ideje te polako ići prema drugim izazovima. Sve, naravno, ovisi o potrebama suvremenog čovjeka i koliko smo mi kao pojedinci spremni utažiti njegovu istinsku žeđ i glad.

6. Pokušaj nam u kratkoj formi opisati suštinu distributizma i jedan konkretan primjer potencijalne primjene u Hrvatskim prilikama.

Distributizam je ekonomska teorija „trećega puta“, različita od kapitalizma i komunizma, koju su krajem 19. i početkom 20. stoljeća razvijali Chesterton i njegovi prijatelji. Nadahnuti socijalnim naukom Crkve, krenuli su razvijati distributizam kao snažnu kritiku financijskoga kapitalizma te komunističkoga ukidanja privatnoga vlasništva. Distributizam je ujedno i anti-modernistička teorija koja ekonomsku aktivnost ljudskoga života želi u cijelosti podrediti duhovnomu, umnomu i obiteljskomu životu, što je zapravo ono temeljno ljudsko, ono što je u čovjeku najčovječnije. Distributizam stoga zagovara pravedno raspodijeljeno (distribuirano) privatno vlasništvo na što je više ljudi moguće, ističe važnost manjih zajednica, obrta i malih seoskih domaćinstava i gospodarstva te naročito zagovara načelo supsidijarnosti. Poanta je distributizma da čovjeka, naročito obitelj, želi učiniti neovisnom i donekle samodostatnom, da sama priskrbljuje svoja sredstva za život; želi ih osloboditi od svih izvanjskih štetnih utjecaja, a ujedno želi stvoriti takve uvjete da osoba može razvijati svoje talente. Najpotpuniji opis distributizma nalazimo u djelima Outline of Sanity (1926.) Gilberta Keitha Chestertona te The Restoration of Property (1936.) Hilairea Belloca. Najbolji primjer distributizma u Hrvatskoj su sve kršćanske obitelji, mala obiteljska gospodarstva, mali poduzetnici i obrti koji se bore za svoju egzistenciju, koji žele pošteno živjeti od svojeg rada, koji žele dati najbolji proizvod i koji žele živjeti svoj život u punini istine.

7. Ako se netko želi pridružiti raspravi uz pivu, toj iznimno čestertonijanskoj ceremoniji, gdje vas može potražiti?

Priroda se voli skrivati, pa tako i mi. Neka nam se javi preko naše Facebook stranice Gilbert Keith Chesterton pa se sve dogovorimo.

Nikola u društvu Aidana Mackeya