Radionica kreativnog pisanja - Tihana Pšenko Miloš (2 radionice – 9. i 10. rujna 19:00-20:30)
Radionica kreativnoga pisanja održat će se u dva termina, u trajanju po sat i pol. Cilj radionice jest približiti i svladati umijeće pisanja kraćih proznih i poetskih formi, ohrabriti polaznike na pisano kreativno izražavanje u različitim književnim oblicima i pomoći u pronalasku vlastitoga stila pisanja. Radionice će, uz teorijski dio uvoda u književnost (književne rodove i vrste – lirika, epika i drama) uključivati praktične vježbe i kreativne zadatke (pisanje na temelju zadane fotografije, na temelju okvirne teme/motiva, zadanoga niza riječi i sl.), čitanje izabranih tekstova/stihova te njihovo tumačenje i diskusiju. Obje će radionice uključivati i dio posvećen osnovama pravopisa te učenju na temelju najčešćih jezičnih pogrešaka, čime će se s polaznicima raditi i na osvješćivanju pismenosti kako u književnom stvaralaštvu tako i u svakodnevici.

Polaznici će kroz praktična iskustva književnoga stvaralaštva imati priliku potaknuti svoj stvaralački duh te razumjeti nastanak književnoga djela. Uz poticanje čitanja i pisanja izvan radionice, polaznici će stečeno znanje moći primijeniti kao novi hobi ili kao pomoć mlađim članovima obitelji tijekom školovanja.

1) Teorijski dio – uvod u književnost (s naglaskom na prozu i kraće prozne vrste), stilske vrste i stilske figure. Kratak pregled hrvatskih proznih autora kratkih priča, s naglaskom na suvremene (npr. Miro Gavran, Pavao Pavličić), te uputa za samostalno čitanje nekih drugih autora ovisno o preferencijama polaznika. Praktični dio – smjernice za samostalno pisanje kraćih proznih vrsta, pisanje „kroz igru“, odnosno poticajne zadatke. Diskusija, čitanje i pravopisne napomene/ispravci.

2) Teorijski dio – uvod u književnost (s naglaskom na liriku). Kratak pregled istaknutijih hrvatskih pjesnika, s izdvojenih nekoliko na temelju čijih će se pjesama nadovezati praktični dio (Dobriša Cesarić, Petar Preradović, Antun Gustav Matoš, August Harambašić, Silvije Strahimir Kranjčević...). Praktični dio – smjernice za samostalno pisanje poezije, pisanje uz zadane motive, stilske figure, figure riječi. Diskusija, čitanje i pravopisne napomene/ispravci.

Polaznici će na kraju svake radionice dobiti i preporuku za daljnje samostalno čitanje, kao motivaciju za nastavak rada na sebi i proširivanja znanja.

 

Radionica se odnosi na kreativan vizualni pristup umjetnosti i povijesti umjetnosti, kroz pregled digitalnih virtualnih muzejskih prostora i galerija. Cilj radionice je predstavljanje novih oblika i doživljaja muzejsko-galerijskih prostora i njihove prezentacije izložbene i umjetničke građe općoj publici. Komparativnim pregledima uspostavit će se različita vizualna dinamika i iskustva proizašla iz virtualnog pristupa izložbenom djelu, posebice s naglaskom na domaće i strane muzejsko-galerijske institucije.

Polaznici radionice imaju prilike kroz nekoliko radionica u trajanju do dva sata pojedinačno, proći osnovnu dinamiku i opće odrednice uvoda u likovnu umjetnost i povijest umjetnosti, te pristupa izložbenom djelu. Pregled djela u muzejima, analiza djela, način pristupa i komparacije izloženom djelu i komparacija kvalitete predstavljene građe po primjeru u Hrvatskoj i van nje.

Pregledom virtualne galerije Vatikanskog muzeja u Vatikanu polaznici će sagledati jedan od najvažnijih muzeja svjetske i europske baštine i kulture. Pregledom važnijih zbirki i djela naučit će način pristupa izložbenom djelu, kako ga sagledati, proučiti i komparirati. Usporedno polaznici imaju prilike vidjeti virtualnu galeriju Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu koji trenutno zbog težine oštećenja prilikom velikog potresa u Zagrebu 2020. neće biti otvoren javnosti. Ova komparacija služi za usporedbu kvalitete i načina izlaganja djela, dok u Hrvatskoj nudi jedinstven uvid u muzejsku zbirku prije njezina oštećenja. Od drugih svjetskih muzeja polazni će imati priliku biti vođeni virtualno kroz znameniti Britanski muzej u Londonu koji predstavlja jedan od najvećih i najvažnijih svjetskih muzeja.

Po svakom završetku pojedinačne radionice, pristupa se otvorenom dijalogu predavača i pristupnika u kojem se otvaraju teme vezane uz samo izlaganje. Po završetku radionice, pristupnicima se omogućuje daljnje preporuke građe i štiva za daljnje proučavanje. Stečena iskustva omogućavaju osobama kvalitetniji uvid i pristup galerijsko-muzejskim izložbama, te time i kvalitetnije iskustvo.

Hrvatski jezik kakav danas koristimo u govorenoj i pisanoj komunikaciji nije ishod prirodnoga i organskoga jezičnoga razvitka, nego proizvod dugotrajnih kulturnih i političkih sukoba unutar hrvatskoga društva, kao i složenih geopolitičkih silnica u kojima se hrvatsko društvo nalazilo u povijesti. Jedna od poraženih strana u tim jezikoslovnim ratovima koji su se zbivali u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća bila je tzv. Zagrebačka filološka škola kao najvažniji protivnik jezičnih koncepcija Vuka Karadžića i njegovih hrvatskih sljedbenika. Jezikoslovci povezani sa Zagrebačkom filološkom školom zagovarali su morfološki pravopis, dosljednu uporabu hrvatskih riječi umjesto posuđenica, stare padežne nastavke, itd. Neke su od ideja te jezikoslovne struje već u 19. stoljeću gotovo posve izumrle u hrvatskoj jezičnoj praksi, poput starih padežnih nastavaka, genitiva množine s nastavkom -ah, ili pisanje slogotvornoga r kao er. No, istodobno, morfološki pravopis ostao je u raširenoj uporabi sve do 1945. godine i njegove zabrane po novim, jugoslavenskim komunističkim vlastima, dok se tradicija jezičnoga čistunstva održala u određenoj mjeri i do današnjega dana među hrvatskim jezikoslovcima i širom javnošću.

Kroz dvije radionice dat će se kratki pregled osnovnih ideja Zagrebačke filološke škole, razjasniti povijesne okolnosti njezina nastanka i djelovanja u drugoj polovici 19. stoljeća, kao i razloge njezina nestanka krajem stoljeća. Poseban će naglasak biti stavljen na političke i geopolitičke čimbenike koji su utjecali na njezino slabljenje i konačnu afirmaciju „vukovske“ jezične ideologije u Hrvatskoj 1890-ih godina. Osim toga, u predavanju ću prikazati i odjek koji je Zagrebačka filološka škola kroz svoje (djelomične) nastavljače imala u prvoj polovici 20. stoljeća, te kako su se jezična politika monarhističke Jugoslavije, NDH i zatim komunističke Jugoslavije odnosile prema jezičnoj tradiciji koju je ona uspostavila u prethodnom stoljeću.

 

Radionica kreativne filozofije zamišljena je po uzoru na projekte, programe i knjige kao što su "Philosophy for Everyone", "Philosophy for Children", "Wireless Philosophy", "Filoterapija". Radi se o programima, prema kojima, osim upoznavanja s civilizacijsko- povijesnom važnošću ovog vida znanja je i poticanje na primjenu metodologije istoga u svakodnevnom životu. Radionica je postavljena tako da se od sudionika ne očekuje predznanje, već se definicije i uvođenje u predmet počinje razgovorom i svojevrsnom "filozofijskom majeutikom" i frontalnim načinom predavanja veza. Radi se o dolaženju do zaključaka, kroz razgovor i nalaženjem primjera iz svakodnevnog života.

 

Uz definicije, razvoj i podjelu filozofijskih disciplina, radionica će se posebno baviti osvrtom na granu estetike, filozofije kulture i ulogom filozofije kao stvaratelja svijeta. I to na sljedeći način:
1.) Uvod u filozofiju. Što znači filozofirati ? Je li filozofija beskorisno znanje ili kraljica znanosti iz koje su se ostale razvile ? Odnos filozofije prema životu- filozofija kao svjetonazor i dokolica kao izvor filozofije.
2.) Odnos filozofije prema ostalim znanostima i vidovima znanja: zašto filozofija nije isto što i znanje, mudrost, vjerovanje.
3.) Nastanak filozofije: razlika shvaćanja filozofije kroz vrijeme i civilizacije. Specifičnost zapadne filozofije naspram istočnjačkog mišljenja. Kultura kao preduvjet (Spengler, Löwith, Burckhardt, Veljačić, Husserl, Cipra, Gehlen, Plessner kao neki primjeri i poticaji).
4.) Od kulture do estetike: što znači estetike- njezin razvoj od teorije spoznaje prema filozofiji umjetnosti i lijepog. Što je umjetnost, što znači lijepo. Razlika između lijepog, ružnog, kiča, uzvišenog, monumentalnoga (Platonova teorija Mimesisa, Aristotelova poetike, Kantova teorija uzvišenog, Schopenhauerova genija, Carleyjeva genija).
5.) Umjetnost- što ju čini, koja je razlika između umjetnosti i njene suprotnosti. Kako se poimanje umjetnosti mijenjalo i mijenja kroz vrijeme Nadovezivanje na prethodna pitanja estetike i kulture. (Obrađivat će se na primjerima iz književnosti, filma, likovne i vizualne umjetnosti. Gdje će se prikazati specifičnosti istih).

Radionice će se održati u dva termina u trajanju do dva sata, a polaznici će osim općeg znanja, dobiti i poticaje za daljnje proučavanje i proširivanje naučenog.

 

Cilj radionica je kroz prikaz kulturnog djelovanja iznimnih pojedinaca i skupina ljudi u određenim povijesnim okolnostima povećati korpus znanja braniteljske populacije i potaknuti na djelovanje u sferi kulture. Istaknut će se kroz niz povijesnih ličnosti važnost djelovanja u kulturi kroz povijest i problematika financiranja djelovanja u kulturi u određenom povijesnom kontekstu. Na kraju će se kroz prikaz djelovanja kulturne organizacije nastojati prikazati prednosti organiziranog djelovanja u kulturi.

Uz generalnu definiciju kulture četiri radionice će u trajanju od maksimalno dva sata (predavanje uz raspravu i pitanja) biti koncipirane kronološkim redom: 1. Uvod u pojam kulture u hrvatskom povijesnom kontekstu 2. Kultura u srednjem vijeku – počeci hrvatske pismenosti, utjecaj katoličke crkve i sakralna književnost 3. Humanizam i renesansa – Marko Marulić, Marin Držić, Petar Zoranić, Hanibal Lucić, Bartol Kašić, itd. 4. Barok - ozaljski književni krug (Frankopan, Zrinski), Ivan Gundulić, 5. Prosvjetiteljstvo i racionalizam - Andrija Kačić Miošić, Pavao Ritter Vitezović, Matija Antun Relković, Adam Naltazar Krčelić 6. Romantizam –Ljudevit Gaj, Ivan Mažuranić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Petar Preradović 7. Realizam – August Šenoa, Eugen Kumičić, Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski, Vjenceslav Novak, Josip Kozarac, Silvije Strahimir Kranjčević itd. 8. Moderna – Janko Polić Kamov, Milutin Nehajev, Antun Gustav Matoš, Ivana Brlić Mažuranić, itd. 9. Povijest djelovanja Matice hrvatske u kulturi kao primjer organiziranog djelovanja u kulturi – osnutak, istaknuti djelatnici, ustrojstvo i postignuća.

Element pitanja i poticanja na pitanja će omogućiti razmatranje naučenog i potencijalnu primjenu stečenog znanja u kulturi od samih korisnika, njihove obitelji i naposljetku posredno njihovu okolinu.

1. Cilj ove radionice je pokazati sve ljepote Zagreba i prezentirati iste braniteljskoj populaciji. Kroz dvije ture turističkih vođenja, od strane licenciranog turističkog vodiča, prezentirat ćemo povijest grada Zagreba. Razgledavanje započinjemo na Trgu bana Jelačića. Na toj lokaciji započeti ćemo naše razgledavanje. Za početak ćemo u kratkim crtama predstaviti grad Zagreb i njegovu povijest. Objasniti koliko je Zagreb star, spomenuti da je kroz povijest bio podijeljen između dva grada, Gradeca i Kaptola. Objasniti kada i pod kojim su uvjetima nastali Gradec i Kaptol, te kada su se ujedinili u jedan grad pod imenom Zagreb. Nakon toga napomenuti ćemo kada se dogodilo stravičan potres te kako je radom Hermana Bolea došlo do obnove Zgrada.

Nakon što prikažemo kratku povijest Zagreba dotaknuti ćemo se samog Trga bana Jelačića. Spomenuti ćemo zbog čega je on bitan za Zagreb i za cijelu hrvatsku povijest. Navesti ćemo kada je njegov kip stavljen, koji ga je kipar napravio i zašto je bio okrenut prema sjeveru. Nakon toga dotaknuti ćemo se 1945 godine i kraja Drugog svjetskog rata, te objasniti zašto su komunisti kip maknuli te zašto je 1990 godine kip opet vraćen.
Nakon samog Trga dolazimo do Manduševca, kod kojega ćemo ispričati legendu o nastanku gradskoga imena

Odlaskom od Manduševac dolazimo do katedrale. Katedrala je jedna od najreprezentativnijih građevina sagrađenih nakon potresa koji je zadesio Zagreb 1880. godine. Katedrala je sagrađena u neogotičkom stilu, a gradnju je nadgledao Herman Bollé.

Nakon toga slijedi Manduševac. Jedan od najpitoresknijih i najprepoznatljivijih simbola Zagreba. U nekoliko rečenicama objasnit ćemo ekonomsku, kulturnu i povijesnu važnost našem najdražeg placa

2. Prolaskom Manduševca dolazimo do Krvavog mosta. Krvavi most govori nam o burnoj i turbulentnoj povijesti Zagreba. Kroz povijest Kaptol i Gradec nisu uvijek imali dobre i skladne odnose. Krvavi most svjedoči o jednom tužnom trenutku u kojemu su građani Zagreba dignuti oružje jedni na druge. Sukob je bio toliko velik i intenzivan da je Kaptol ekskomunicirao Gradec iz crkve.

Radićeva ulica svjedoci nam o tužnoj povijesti hrvatske koju je proživjela u zajedničkoj državnoj zajednici sa Srbijom.

Paralelno sa Radićevom ulicom imamo tunel Grič , sagrađen tijekom 2 sv rata. Skužio je kao sklonište Zagrepčanima od bombaških napada savjetnika.

Penjanjem uz Radićevu ulicu dolazimo do ulaska u Kamenita vrata. Kod kamenitih vrata nalazimo na ostatke zidova koji su nekada okruživali Gradec te započinjemo priču o Zlatnoj buli Bele IV. Kroz tu priču saznajemo kada je Gradec nastao i zašto je kraljevima bilo bitno imati slobodne kraljevske gradove.

Ulaskom u Kamenita vrata zastajemo kod slike Gospe od kamenitih vrata, te pričamo priču o požaru koji je u 18. st zadesio Gradec i čudotvornoj slici Gospe koja je požar preživjela. Odlaskom od Kamenitih vrata dolazimo do Trga sv Marka. Na njemu se nalazi sva politička moć u Republici Hrvatskoj. Uz priču o saboru i zgradi Vlade započinjemo priču o Domovinskom ratu i kukavičkom napadu JNA na banske dvore.