Razgovori

Razgovor s doc. dr. sc. Stjepanom Štercom

Razgovarao: Josip Beniš

 

  1. Što je prema Vama glavni uzrok pada stanovništva u Hrvatskoj između 2001. i 2011. godine?

Već smo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u demografskim znanstvenim radovima najavljivali depopulaciju ukupnog stanovništva Hrvatske u popisu 2011. godine. Svi su parametri i trendovi pokazivali kako je to neumitnost, međutim nismo mogli predvidjeti takav intenzitet depopulacije, ali niti negativnost svih demografskih parametara i poremećaj struktura što nužno dovodi do demografskog sloma, nastavka izumiranja i početka supstitucije hrvatskog stanovništva. Niti jedna promjena definicije ukupnog ili stalnog stanovništva ne može opravdati ukupnu depopulaciju u tom razdoblju od oko 150 000 osoba, a podrobnija bi analiza (kad bi nam to DZS omogućio) fiktivno popisanog stanovništva RH potvrdila i još veću depopulaciju. Razlozi ulaska Hrvatske u demografski slom vidljivi su praktički kroz cijelo 20. stoljeće i vrlo su specifični. Veliko iseljavanje iz Hrvatske s početka 20. stoljeća, depopulacija ukupnog stanovništva u svim prvim poslijeratnim popisima stanovništva, ekonomsko-politička emigracija primarno u europske zemlje početkom šezdesetih godina, srbijanska agresija na Hrvatsku početkom devedesetih i gospodarski slom početkom 21. stoljeća primarni su razlozi. Sve je to izravno utjecalo na demografski razvoj i vrlo je specifično upravo za Hrvatsku. Moguća je tu još detaljnija elaboracija kroz koju bi se jasno uočili veliki politički utjecaji na sva kretanja u širim geopolitičkim koncepcijama kontrole hrvatskog prostora, a posebno jadranskog koridora. Tako je bilo uvijek u povijesti, a ta doktrina nije niti danas napuštena.

Više...

Razgovor s prof. Dr. Miroslavom Akmadžom

Akmadza miroslav

Razgovarao: Davor Dijanović

Prof. dr. Miroslav Akmadža rođen je 13. ožujka 1967. u Ljubuškom u Bosni i Hercegovini. Nakon završene osnovne i srednje škole u Ljubuškom, upisao je Pedagošku akademiju u Mostaru gdje je 1987. stekao zvanje nastavnika povijesti i zemljopisa. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. stekao je zvanje profesora povijesti. Na istom je fakultetu 21. lipnja 2001. obranio magistarski rad na temu “Odnosi države i Katoličke crkve u Hrvatskoj od 1945. do 1953. godine”. Na tom je fakultetu 21. siječnja 2003. godine obranio i disertaciju na temu “Oduzimanje imovine Katoličkoj crkvi od 1945. do 1966. i crkveno državni odnosi. – Primjer Zagrebačke nadbiskupije”. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 1. travnja 2007. Od 1. studenoga 2001. godine do 1. veljače 2008. radio je kao profesor najnovije hrvatske i svjetske povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Od 1. veljače 2008. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, gdje radi na mjestu znanstvenog savjetnika.

Više...

Razgovor s Hrvojem Hitrecom

hrvoje hitrec 5

 Razgovarao: Davor Dijanović

Hrvoje Hitrec (1943.) hrvatski je književnik i dugogodišnji djelatnik u hrvatskom kulturnom i političkom životu. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i u dva navrata članom Predsjedništva te stranke.

Godine 1990. bio je prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a 1991. obnašao je dužnost ministra informiranja. U drugoj polovici 1990-ih je gradski vijećnik u gradu Zagrebu i zastupnik u Hrvatskom saboru. Od 2006. Predsjednik je Hrvatskog kulturnog vijeća, neovisne kulturne udruge u čijem članstvu je više od tisuću hrvatskih intelektualaca, književnika, umjetnika, sveučilišnih profesora, itd. Autor je više desetaka romana te filmskih i televizijskih scenarija, od kojih su najviše traga ostavili romani za djecu i mlade Smogovci (1976.) i Eko Eko (1979.).

Više...

Razgovor s Paćom Ćorlukom: Baščovani, izvorna pjesma i šargije

sargija h

 

Razgovarao: Marko Paradžik

Paćo Ćorluka, rođen je 1951. godine u Bosni i Hercegovini, u selu Komarica, općini Doboj, a župi Cer. Jedan je od najpopularnijih izvornih pjevača Bosne i Posavine, a po mnogima jedan od najboljih tekstopisaca i kantautora pjesama iz tog kraja. Instrument na kojem izvodi pjesme naziva se šargija.

Više...



© Udruga Obnova 2021. All Rights Reserved.

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.

Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.