Razgovori

Razgovor s Tanjom Trošelj Miočević

 

Razgovarala: Nikolina Rodić

 

Tanja Trošelj Miočević rođena je u Zagrebu 1965. godine. Završila je Ekonomski fakultet te je radila u tvrtki koju je sama osnovala 1992. godine, a koja djeluje i danas baveći se trgovinom i turizmom. Od 2015. godine intenzivno počinje izučavati noviju hrvatsku povijest, posebno hrvatsko iseljeništvo nakon Drugoga svjetskoga rata.

Na tu je temu napisala članak „Hrvatska politička emigracija poslije Drugoga svjetskoga rata“ koji je izlagala na znanstveno-stručnom skupu 2016. godine, u Institutu za migracije i narodnosti, a koji će biti objavljen u njihovom zborniku.

Koautorica je i dvaju članaka, „Hrvatsko iseljeništvo – novčane doznake i investicije u Hrvatskoj” s dr. sc. Marinom Soptom, objavljenom u zborniku radova „Hrvatska izvan domovine II” i  „Religija i ekonomska integracija migranata u EU – uloga religije kao  čimbenika odnosa prema radu, poslovanju i tržišnom gospodarstvu te zapošljavanju imigranata u EU“ s dr. sc. Predragom Haramijom. Kao tajnica Centara za istraživanje hrvatskoga iseljeništva aktivno je uključena u program i organizaciju Trećega hrvatskoga iseljeničkoga kongresa.

Više...

Razgovor s majkom Nadicom Barun

Razgovarao: Marko Paradžik, mag. iur. 

Rođena sam u Zagrebu 1951. g. Nastavnica sam fizike i tehničkoga odgoja. Radim kao profesorica u srednjoj školi. Za pokojnog supruga Miju udala sam se 1973. godine i s njim sam s ljubavlju rodila dvanaestero djece. Desetero ih je visokoobrazovanih, a bit će ih još. Danas imam osamnaestero unučadi, a devetnaesto će se uskoro roditi.

1. Kakvo značenje za Vas i Vaš Život ima Vaša obitelj?

 

 Moja je obitelj stožer mojega života. Svaka moja djelatnost usko je povezana s obitelji.

2. Jeste li planirali imati puno djece?

Djecu smo imali iz ljubavi. Bog je htio da ih bude toliko, a mi smo to prihvatili. (Sada malo šale. Moja vjenčana kuma tijekom jednog je razgovora rekla: „Nado, ti imaš puno djece pa...“ Ja sam joj istog trena odgovorila: „Ne, ja ih imam taman!“ To je sada štos koji ona rado prepričava.)

Više...

Razgovor s doc. dr. sc. Tomislavom Kovačem

Problem izbjeglištva i migracija moguće je riješiti samo promjenom međunarodne političke i ekonomske paradigme

Autor: Davor Dijanović

Tomislav Kovač rođen je 1969. godine u Münchenu u Njemačkoj. Odrastao je i školovao se u Francuskoj. Kao sin političkog prognanika vraća se s ocem 1991. godine u slobodnu domovinu Hrvatsku. Studirao je i diplomirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je s temom iz područja fundamentalne teologije na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Fribourgu u Švicarskoj, s licencijatskim radom „Kuranska objava“. Pokušaj prikaza u vidu usporedbe s kršćanskom teologijom objave. Doktorirao je na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu s disertacijom Crkva gleda s poštovanjem i muslimane (NA 3). (Post)koncilski zaokret u odnosima Katoličke crkve prema islamu i njegovi teološki izazovi. Od 2006. do danas radi na Katedri fundamentalne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje predmete Znanost o religijama, Kršćanska objava, Međureligijski dijalog, Misiologija i Uvod u islam. Područja njegova znanstvenog zanimanja i istraživanja su međureligijski, osobito kršćansko-muslimanski dijalog, teologija religija, teologija objave, misiologija, odnos vjere i kulture. Objavio je petnaestak znanstvenih članaka te je izlagao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, kao i na mnogobrojnim stručnim skupovima i tribinama. 

U ovome razgovoru dotičemo se pitanja suvremenih migracija i njihovih uzroka, (ne)integracije muslimana u zapadnoeuropskim društvima, multikulturalnosti i europskoga identiteta te kršćansko-muslimanskih odnosa. 

Više...

RAZGOVOR S DR. SC. MARINOM SOPTOM

Razgovarao: Leo Marić, magistar povijesti 

Dr. sc. Marin Sopta (Široki Brijeg, 1950.) hrvatski je publicist i bivši politički emigrant. Sudjelovao je u emigrantskoj politici kao pročelnik Hrvatskog narodnog otpora i vijećnik Hrvatskog narodnog vijeća, a krajem 1980-ih organizirao je i posjet dr. Franje Tuđmana Kanadi. Autor je više knjiga i znanstvenih radova o povijesti hrvatskoga iseljeništva i iseljeničkoj problematici od kojih valja istaknuti leksikon „Iseljena Hrvatska“ (2005. s Vladom Šakićem i Ivanom Čizmićem) te monografije „Sveto ime Croatia“ (2008.) i „Hrvati u Kanadi – Oblikovanje hrvatske zajednice od 1945. do 1995.“ (2012.). Bio je predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa 2014. godine.

Za početak, možemo li uopće govoriti o hrvatskom iseljeništvu kao jedinstvenom fenomenu uzmemo li u obzir razlike koje postoje između potomaka stare ekonomske emigracije iz druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, potomaka poratne političke emigracije i „gastarbajtera“? Je li hrvatski nacionalni identitet danas na jednako visokoj razini među svim trima skupinama ili i dalje postoje bitne razlike?

Više...

RAZGOVOR S GUSTEOM SANTINIJEM

Razgovarao: Danijel Mataković, apsolvent ekonomije 

Jedan od vodećih hrvatskih ekonomista doc. dr. sc. Guste Santini rođen je 22. svibnja 1949. godine u Turnju (općina Sv. Filip Jakov). Osnovnu i srednju  školu pohađao je u Zagrebu, a 1968. je godine upisao Fakultet ekonomskih nauka (Narodna privreda − financijski smjer) u Zagrebu i diplomirao u svibnju 1972. godine. Doktorsku je tezu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu  obranio 1997. godine.

Od 1972. do 1976. godine radio je u Narodnoj banci Hrvatske, a od 1976. do 1978. u Privrednoj banci Zagreb. Od 1978. do 1986. godine bio je glavni direktor Tvornice duhana Zagreb. U  razdoblju od 1980. do 1984. bio je član Saveznog savjeta za cijene i predsjednik Odbora za poljoprivrednu, prerađivačku i duhansku industriju. Od 1986. godine radio je na mjestu direktora Instituta za javne financije u Zagrebu, a od 1993. na mjestu glavnog direktora Osiguranja − Zagreb, s tim da je od travnja 1993. godine obnašao funkciju predsjednika uprave „Investicijsko-komercijalne štedionice“ d. d., Zagreb. Od 2000. do 2006. godine radio je na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, a od 2007. godine djeluje u RIFIN-u.

Pokretač je i utemeljitelj znanstvenoga časopisa Ekonomija/Economics, član je uređivačkoga savjeta Montenegrin Journal of Economics te časopisa Suvremena trgovina. Osim toga, član je Znanstvenoga vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a.

Objavio je 21 knjigu i monografiju, 56 znanstvenih i stručnih članaka te više stotina komentara i eseja u raznim medijima.

Više...

RAZGOVOR S VELIMIROM ŠONJE

Razgovarao: Ante Lučić, magistar prava i poslovnog upravljanja

Velimir Šonje (Zagreb, 1966.) hrvatski je ekonomist. Specijalist je za područje monetarne politike, bankarstva i konkurentnosti. Radio je na Ekonomskom institutu u Zagrebu, kao izvršni direktor u HNB-u, zatim kao član uprave u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb te kao predsjednik uprave Društva za upravljanje investicijskim fondovima ICF Invest. Direktor je i osnivač tvrtke za poslovno savjetovanje Arhivanalitika. Obavljao je savjetničke poslove za Svjetsku banku, MMF i druge međunarodne i domaće institucije. Savjetovao je vladu Nikice Valentića pri oblikovanju i provedbi antiinflacijskoga programa 1993. − 1994. te je sudjelovao u pisanju više od 20 knjiga. Autor je ili koautor 40 znanstvenih i stručnih radova, šest prikaza knjiga i 19 stručnih izvještaja.

U hrvatskim se medijima uglavnom ponavljaju jednaki razlozi o glavnim problemima kontinuirano loših ekonomskih rezultata Republike Hrvatske, primjerice monetarna politika, precijenjen tečaj, neoliberalna politika, rasprodaja nacionalnog srebra, banke, „mi ničime ne upravljamo“, rat, gubitak tradicionalnih tržišta nakon 1990 i drugo. Mislite li da je zaista tako, odnosno u kojoj mjeri, i postoji li problem čiji je utjecaj veći te koji se može i treba početi rješavati odmah? 

Više...

Razgovor s prof. dr. sc. Žarkom Paićem

Razgovarao: Marko Paradžik, mag. iur.

Ernst Jünger u svojem kapitalnom djelu „Radnik“ tehniku promatra kao protukršćansku[1], protunacionalnu i protugrađansku[2] te ju vidi u ulozi mobilizacije svijeta likom Radnika (metafizički idealtip), što za sobom ostavlja „anarhiju koja razbija jedinice život na atome“[3], koračajući pomoću „slobodne konkurencije, trustova i državnih monopola prema pripremi imperijalnog jedinstva“[4]. Za njega „tehnika ima vlastiti tijek koji čovjek ne može proizvoljno zaustavljati“[5], što znači da je ona već sada izvan naše kontrole. Ona nameće sve veću brzinu koja sagorijeva i sredstva i ljude.[6]  U njegovo doba svijet za njega ima karakter radionice. Slažete li se s takvim pesimističnim pogledom?

U knjizi koja je netom izašla „Doba oligarhije: Od informacijske ekonomije do politike događaja“ (Litteris, Zagreb, 2017) iscrpno se bavim, između ostalog, kritičkom analizom postavki Ernsta Jüngera, Martina Heideggera i Carla Schmitta s obzirom na problem razumijevanja modernoga nihilizma. Kao što je poznato, nihilizam ne obuhvaća samo ništenje vrijednosti i njihovo prevrednovanje, pa u tom sklopu i prodor svjetonazornih gledišta tzv. protukršćanskoga, protunacionalnoga i protugrađanskoga načina mišljenja i života uopće. Stvar je mnogo složenija. Uobičajilo se razmatrati nihilizam, čak i u okviru postmoderne, npr. u djelu talijanskoga mislioca Giannija Vattimoa, upravo u linearnosti raspada vrijednosti, s dalekosežnim posljedicama i za etičko-političko djelovanje čovjeka u tehničkome svijetu. Međutim, moje shvaćanje stanja stvari o kojem je ovdje riječ nadilazi opreke na kojima je Jünger gradio svoje čak i danas nedvojbeno poticajne analize. Utoliko je njegov uvid u bit tehnike, kako je to uostalom pokazao i Heidegger u 90. svesku „Sabranih djela“ posvećenih upravo rasklapanju Jüngerova shvaćanja nihilizma, posve ograničeno humanizmom modernosti.

Više...

Razgovor s assoz. prof. Birgit Bednar-Friedl

Razgovarao: Tomo Hunjak, student znanosti o okolišu (Umweltsystemwissenschaften), Sveučilište u Grazu

Birgit Bednar Friedl sl1Birgit Bednar-Friedl je izvanredna profesorica na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Grazu i suvoditeljica istraživačke skupine „Ekonomika klimatskih i globalnih promjena“ u Wegener centru klimatskih i globalnih promjena Sveučilišta u Grazu. Djeluje i kao zamjenica voditelja Nacionalnoga odbora globalnih promjena na Austrijskoj akademiji znanosti. Njezina se istraživanja usredotočuju na utjecaje klimatskih promjena, međunarodnu klimatsku politiku i upravljanje prirodnim resursima. Nakon završetka diplomskoga studija smjera Umweltsystemwissenschaften (znanosti o okolišu) s naglaskom na ekonomiju 1999. godine, doktorirala je 2003. godine i habilitirala (Venia Docendi) deset godina kasnije, također u području ekonomije. Bila je i gostujući profesor na Sveučilištu u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu i na Sveučilištu u Oslu u Norveškoj.

 

Izvor: cp-pictures

Više...

RAZGOVOR S FRA ŠIMUNOM ŠITOM ĆORIĆEM

Razgovarao: Davor Dijanović

Fra Šimun Šito Ćorić rođen je 1. siječnja 1949. na Paoči nedaleko od Međugorja. Školovao se u Gradnićima, Čitluku, Splitu, Dubrovniku (klasična gimnazija), u Sarajevu (početak filozofsko-teološkog studija), u Švicarskoj (diplomirao teologiju u Luzernu), u SAD-u (studij engleskoga jezika na „The Catholic University of America“, Washington, D. C., dva magisterija iz psihologije u New Yorku na „Columbia University“, studijska godina na „Detroit University“ u Detroitu) i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (doktorirao kliničku psihologiju). Njegovi su radovi uvršteni u brojne domaće i strane antologije, pa i u one najprestižnije poput „Zlatne knjige hrvatskog pjesništva od početaka do danas“ (V. Pavletić, Zagreb, 1991.), u američke „Great Poems of the Western World“ (E. C. Cole, Sacramento, CA 1980.) i  „American poets and their poems“ (Ph. Shaw, New York, 1982.) te antologiju švicarskog kluba „P.E.N – Antologie“ (Zuerich, 1998.), čiji je član od 1986. godine. Član je i „Društva američkih pjesnika“ od 1981. Ćorić je sveučilišni profesor psihologije (u znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga profesora) na sveučilištima u Mostaru (Pedagoški fakultet) te Zagrebu (Filozofski fakultet). Osim toga, niz godina predavao je u Osijeku (Filozofski fakultet),  osam godina i na Sveučilištu u Zadru. Od 1994. do 2005. godine obnašao je dužnost predsjednika, a od tada obnaša i dužnost glasnogovornika Hrvatskoga svjetskoga kongresa (HSK) koji kao najveća hrvatska međunarodna organizacija i član UN-a s konzultativnim statusom okuplja brojne hrvatske ustanove po svim državama svijeta u kojima Hrvati i njihovi potomci žive u imalo većem broju. Fra Ćorić živi u Švicarskoj gdje sada djeluje kao voditelj HKM Solothurn, a donedavno je u dva mandata bio nacionalni koordinator Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj.

Više...

Götz Kubitschek: O imigrantima u Europi, otuđenim elitama i njemačkom otporu

Leo Marić, magistar povijesti (prijevod: Iva Matijević, B. A. der Transkulturellen Kommunikation)

 

Götz Kubitschek (1970.) njemački je publicist, nakladnik i politički aktivist. Studirao je germanistiku, zemljopis i filozofiju na sveučilištima u Hannoveru i Heidelbergu. Od 1997. do 1998. bio je kao pričuvni časnik Bundeswehra u mirovnoj misiji u Bosni i Hercegovini. Od 2000-ih je ravnatelj think-tanka Instituta za državnu politiku (Institut für Staatspolitik, IfS), glavni urednik intelektualnog novodesnog časopisa Sezession te vlasnik i urednik u nakladničkoj kući Verlag Antaois. U posljednje vrijeme aktivirao se u anti-imigrantskom pokretu kao jedan od čelnika nevladine organizacije „Jedan posto za našu zemlju“ („Ein Prozent für unser Land“). Slovi kao vodeći intelektualac njemačke nove desnice. 

 

Za početak, kako mainstream mediji cenzuriraju vijesti o problemima masovne imigracije, možete li nam ukratko opisati kakva je trenutno situacija u Njemačkoj? Koliko se ilegalnih imigranata trenutno nalazi u Vašoj zemlji? Kakvo je javno mnijenje njemačkoga društva o imigrantskoj krizi? 

Više...

RAZGOVOR S MSGR. MILANOM SIMČIĆEM

Razgovarao: Domagoj Tomas, asistent na Odjelu za kulturologiju u Osijeku

Milan Simčić rođen je 1926. godine u Klani. U sjemeništu je bio u Rijeci i u Udinama, gdje je maturirao. Nakon završetka Drugoga svjetskoga rata nastavio je teološki studij u Rimu gdje je i zaređen za svećenika 1950. Ondje je obranio doktorsku disertaciju iz teologije te specijalizirao crkveno pravo, a 1956. na Papinskoj crkvenoj akademiji licencirao je iz međunarodnoga diplomatskoga prava. Od 1960. počeo je raditi u vatikanskoj Kongregaciji za nauk vjere, ponajviše radeći na pripremama za Drugi vatikanski koncil, a 1970. prelazi u Kongregaciju za kler, gdje je 1986. imenovan za podtajnika. U toj službi ostaje sve do umirovljenja 1997.

Više...

RAZGOVOR S NINOM RASPUDIĆEM

Razgovarao: Mario Tomas, mag. hist.

Nino Raspudić rođen je u Mostaru 1975. godine. Osnovnu školu završio je u Mostaru, a maturirao je u Trevisu u Italiji. U Zagrebu je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine diplomirao filozofiju i talijanski jezik i književnost, 2004. godine magistrirao je s radnjom „'Slaba misao' i postmodernistička poetika u suvremenoj talijanskoj prozi“, a doktorirao je 2008. godine s radom „Prekojadranski (polu)orijentalizam: Dominantni modeli konstruiranja slike Hrvata u talijanskoj književnosti od prosvjetiteljstva do danas“. Profesor je na katedri za talijansku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje književnu kritiku i esejistiku, aktivan je u medijima, piše kolumne, gostuje na televizijskim i radijskim emisijama te kritički komentira aktualna društvena i politička pitanja. Prevodi s talijanskoga jezika književnost i teoriju (Eco, Ammaniti, Vattimo, Pareyson i dr.) te je aktivan u promociji svoje teorije trodimenzionalne političke podjele u Hrvata.

Više...



© Udruga Obnova 2021. All Rights Reserved.

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.

Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.