Razgovor s Marinom Sabolovićem

 

Razgovarao: Marko Paradžik

Marin Sabolović rođen je 30. listopada 1989. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Bjelovaru, a zvanje magistra primijenjene geografije stekao je na Sveučilištu u Zadru 2014. godine. Iste godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij znanstvenih polja geografije i povijesti „Jadran – poveznica među kontinentima“ na Sveučilištu u Zadru. Član je programskih odbora i urednik zbornika radova više znanstveno-stručnih skupova održanih u Zadru, Zagrebu i Splitu. Sudionik je više znanstveno-stručnih i stručnih skupova, autor 13 znanstvenih radova u polju Domovinskog rata te autor više publicističkih članaka. Član je uredništva časopisa za društvo, kulturu i politiku Obnova i voditelj uredništva 11. broja s temom broja „Rat“. Predsjednik je Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije i voditelj Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata u Bjelovaru. Dobitnik je plakete Sveučilišta u Zadru za iznimna studentska kulturna postignuća, nagrade Hrvatskog geografskog društva Frederik Grizogono za izvrsnost te javnog priznanja Zlatna plaketa „Grb Grada Bjelovara“ za izuzetne uspjehe na području znanosti. Odlikovan je 2020. Redom hrvatskog pletera za osobite zasluge u očuvanju hrvatske vojne tradicije te promicanju vrijednosti i digniteta Domovinskog rata.

Predstavite ukratko svoju udrugu, ciljeve i djelatnosti kojima se bavite.

Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije je nevladina i neprofitna organizacija s ciljem promicanja hrvatske vojne tradicije, koja se bavi educiranjem, istraživanjem i potporom istraživanju hrvatske vojne i ratne povijesti s posebnim osvrtom na obrambeni Domovinski rat. Djelatnosti Društva su etnološkog, muzejskog, znanstvenog, istraživačkog i edukacijskog karaktera, a ciljane skupine su hrvatski branitelji i njihove obitelji, mladi znanstvenici, učenici srednjoškolskog i osnovnoškolskog uzrasta kao i svi oni koji redovito prate naše aktivnosti. Sjedište udruge je u Bjelovaru, a djelokrug je cijelo područje Republike Hrvatske. Udruga djeluje u dva poslovna prostora: prvi u poslovnoj jedinici Stalni muzejski postav Domovinskog rata u središtu Bjelovara, u kojem se nalazi muzejski koncept i ured Društva, a drugi je Informativno-edukacijski centar Barutana s konferencijskom dvoranom, učionicom i uredom spomeničkog kompleksa. Informativno-edukacijski centar nalazi se u okviru Spomen područja Barutana površine 8 hektara kojim jednako tako upravlja Društvo.

1. Kako Vaša udruga i muzej funkcionira za vrijeme krize Covid-19?

Tek je vrijeme krize uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 omogućilo intenzivno bavljenje projektima revitalizacije područja kojim upravljamo, prijavljivanjem na projekte Europske unije, širenje našeg djelokruga s lokalnog na nacionalnu razinu te na koncu prebacivanje dijela djelatnosti u virtualni svijet. Naime muzejski postav nije otvoren za javnost od ožujka, no redovito informiramo pratitelje putem naših virtualnih platformi: mrežne stranice, Facebook i Instagram profila. Od svibnja je aktualan i feljton o predmetima našeg postava u časopisu Hrvatski vojnik (tiskano i on-line izdanje) koji izlazi i dalje. Jednako tako Spomen područje Barutana kojim upravljamo je u fazi revitalizacije, Grad Bjelovar uložio je nešto manje od 3 milijuna kuna u uređenje spomen područja, a Društvo je sudjelovalo u pisanju tekstova za povjesnicu bjelovarsko-bilogorskih ratnih postrojbi koja će se nalaziti u okviru obnovljenog parka, sudjelovalo u pregovorima oko opremanja spomeničkog područja muzejskom građom, pri čemu je osigurana vrijedna donacija Ministarstva obrane Republike Hrvatske u vidu tenka T55 i oklopnog vozila M 80.

2. Koliko je Vaša udruga uspješna u prijavljivanju projekata na EU fondove i imate li kakav savjet u tom pogledu za druge slične udruge?

Društvo je vrlo uspješno u lokalnim i nacionalnim projektima, a u suradnji s Gradom Bjelovarom i partnerima okušali smo se i u projektima Europske unije. Dva su projekta vrijednosti 3,2 milijuna kuna predana na evaluaciju, jedan projekt vrijednosti 3 milijuna kuna je u fazi pripreme. Ovo je prilika za zahvaliti se voditeljici Odjela za projekte i programe Društva Andrei Posarić koja koordinira naše projekte. Kako smo u fazi iščekivanja rezultata teško je dati savjet, no ono što je potrebno za projekt već u samoj uvodnoj fazi su kapaciteti udruge koji moraju biti spremni već u samoj fazi osmišljavanja, kako bi u trenutku provedbe bilo moguće osigurati izvedbu svih onih zadanih projektnih aktivnosti. Upravo je taj dio vrlo često kamen smutnje za udruge. Mi smo osigurali i materijalne i kadrovske resurse za provođenje projekata, i sada nam ne preostaje drugo nego čekati rezultate.

3. Koji su temeljni problemi i poteškoće u vođenju udruge vaše specifične djelatnosti te kako pristupate njihovom rješavanju?

Dva su temeljna problema – osiguranje površinom dovoljno velikog prostora za rad i ljudi koji su spremni svoje slobodno vrijeme uložiti u tehničko opremanje postava: osposobljavanje prostora za rad, izradu muzejskog namještaja, postavljanje rasvjete, postavljanje muzejskih predmeta, provođenje redovitih dežurstva i još puno toga što je svakodnevno potrebno da bi muzej funkcionirao. Ti su problemi riješeni zahvaljujući našim članovima i zahvaljujući Gradu Bjelovaru. Stoga je potrebno istaknuti neizmjerne uloge potpredsjednika Društva Damira Moćana, tajnika Krešimira Večeka, člana predsjedništva Darka Banjeglava, predsjednika Povjerenstva za izložbenu djelatnost Zlatka Sabolovića te pomoć kolega iz drugih udruga, posebno Udruge specijalne policije Omege na čelu s Mariom Đurakom koji nam redovito pomažu. Uloga Grada Bjelovara pokazala se upravo u rješenju problematike adekvatnih poslovnih prostora. Mi smo specifična udruga koja ima potrebu za većim prostorima jer nam ured i tek poneke popratne prostorije, kao većini udruga, nisu dovoljne. Danas djelujemo u prostoru veličine 100 m2 u središtu grada i prostorom površine 170 m2 na spomen području, s time da su spomenuti projekti usredotočeni i na prenamjenu oba prostora kako bi se osigurala dodatna 100% površina za rad Društva i proširenje djelatnosti. Osim spomenutih česti su i oni birokratski problemi, suradnja sa srodnim ministarstvima i potreba za interakcijom, ali pozitivni pomaci daju nadu i u rješenje te problematike.


4. Kakvi su Vaši planovi za budućnost vašeg muzejskog postava?

Prvi korak koji očekujemo je rješenje Ministarstva kulture i upis u očevidnik muzeja. Rad povjerenstva imenovanoga od strane Ministarstva kulture najavljen je za kraj kolovoza i tada bi, ukoliko rješenje bude pozitivno, trebali i službeno postati muzejom. U rujnu nas očekuje djelomična obnova Informativno-edukacijskog centra galerijskim namještajem i muzejskom rasvjetom, provođenje projekta za mlade u suradnji s airsoft udrugom CAT Bjelovar povodom Dana Grada Bjelovara i dana bjelovarskih branitelja, a do kraja godine očekujemo rezultate već spomenutih projekata. Iduće godine planiramo organizaciju znanstveno-stručnog skupa u suradnji s Hrvatskim grboslovnim i zastavoslovnim društvom kao i, nadamo se, provođenje aktivnosti svih prijavljenih programa.


5. Imate li uspostavljenu suradnju s drugim muzejima ili nekim drugim organizacijama?

Surađujemo sa zaista brojnim udrugama, ustanovama i jedinicama lokalne samouprave i ministarstvima, od Ministarstva kulture, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane do Gradskog muzeja Bjelovar, brojnih muzeja u Republici Hrvatskoj i sl. Od službenih partnera na našim projektima i udrugama s bliskom suradnjom tu su Udruga Obnova, Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, Udruga roditelja stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, HVIDRA Bjelovar, Udruga specijalne policije Omege Bjelovar, Društvo Multiple skleroze Bjelovar, Udruga Ruža hrvatska Žirje itd.

6. Koliko su važne donacije i sponzorstva za funkcioniranje Vaše udruge te imate li uspjeha u privlačenju istih?

Uz lokalne i nacionalne programe glavni izvor prihoda za u načelu financijski vrlo zahtjevnu udrugu su i donacije i sponzorstva, za koja su zaslužne brojne fizičke i pravne osobe. U Stalni muzejski postav Domovinskog rata svake smo godine od osnutka 2017. uložili 60.000 kn, a kako smo proširili svoje djelatnosti očekujemo i podršku Bjelovarsko-bilogorske županije s uvrštavanjem u proračun i redovito financiranje. No ni to neće biti dovoljno stoga pozivamo sve one koji prate i podržavaju naš rad da nam pomognu donacijama i sponzorstvima. Na koncu valja istaknuti one donacije kojim opremamo naš postav, a to su donacije povijesnih predmeta hrvatskih branitelja i njihovih obitelji na koje smo itekako ponosni, stoga pozivamo sve hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji da nam doniraju svoje predmete, a mi ćemo ih, zajedno s njihovim pričama, postaviti u muzejski koncept i predstaviti javnosti.


7. Razvijate li suradnju s obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske?

Društvo je ostvarilo preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje za održavanje izvanučioničke i terenske nastave, na tom tragu posjećuju nas učenici osnovnih i srednjih škola iz Bjelovara, Bjelovarsko-bilogorske županije i ali i cijele Republike Hrvatske. Ove godine posjetili su nas učenici iz Škabrnje, Vukovara, Slavonskog Broda, Zagreba i Zadra. Godišnje nas posjeti oko 4.000 posjetitelja, od čega 500 za manifestaciju Noć muzeja, a najveći dio odnosi se upravo na školsku djecu i mlade.

8. Nosi li djelatnost Vaše udruge turistički potencijal za Bjelovar i kakva je suradnja po tom pitanju s nadležnim državnim tijelima za razvoj turizma u Bjelovaru?

Obzirom na značaj Spomen područja Barutana koji planiramo ustrojiti kao muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar, trenutne revitalizacije spomeničkog područja koji nudi i turistički potencijal, ali i naš muzejski postav već čine nezaobilazni dio turističke ponude Bjelovarsko-bilogorskog kraja. Aktivno surađujemo s Turističkom zajednicom Bjelovar-Bilogora koja nas redovito prati i objavljuje naše sadržaje, uključeni smo u publikaciju Turistički vodič, a redovito smo i dio kulturno-zabavnih manifestacija i obilježavanja Noći muzeja, Terezijane i već spomenutoga Dana grada Bjelovara.

9. Koji su uvjeti i postupak za učlanjenje u Vašu udrugu i u koje se aktivnosti sve mogu uključiti vaši članovi?

Mi smo udruga u načelu zatvorena za javnost, kad govorimo o samom radu, jer se radi o udruzi koja skrbi za vrlo delikatni dio hrvatske povijesti stoga smo oprezni kod učlanjenja. Potrebno je, uz pristupnicu, priložiti i motivacijsko pismo, a odluku o učlanjenju donosi Predsjedništvo na svojim sjednicama. Društvo broji 20 članova koji aktivno rade, a svaki novi član može raditi u skladu s osobnim afilijacijama.

DOHVT otvorenje 10 DOHVT otvorenje 30 DOHVT otvorenje 91

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.

Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića.