Razgovarao: Marko Paradžik, mag. iur. 

Rođena sam u Zagrebu 1951. g. Nastavnica sam fizike i tehničkoga odgoja. Radim kao profesorica u srednjoj školi. Za pokojnog supruga Miju udala sam se 1973. godine i s njim sam s ljubavlju rodila dvanaestero djece. Desetero ih je visokoobrazovanih, a bit će ih još. Danas imam osamnaestero unučadi, a devetnaesto će se uskoro roditi.

1. Kakvo značenje za Vas i Vaš Život ima Vaša obitelj?

 Moja je obitelj stožer mojega života. Svaka moja djelatnost usko je povezana s obitelji.

2. Jeste li planirali imati puno djece?

Djecu smo imali iz ljubavi. Bog je htio da ih bude toliko, a mi smo to prihvatili. (Sada malo šale. Moja vjenčana kuma tijekom jednog je razgovora rekla: „Nado, ti imaš puno djece pa...“ Ja sam joj istog trena odgovorila: „Ne, ja ih imam taman!“ To je sada štos koji ona rado prepričava.)

3. Smatrate li da je za bračni par u ekonomskom pogledu dugoročno i kratkoročno svrsishodno imati više od petero djece?

Djeca su uvijek dobitak.

4. Jeste li imali poteškoća u usklađivanju svog životnog poziva i karijere s odgojem djece?

Oni su moj poziv i moja karijera. Djecu smo odgajali prema našem vrijednosnom sustavu. Suprugov i moj poziv bio je rad s djecom pa tu nije bilo kolizije.

5. Mislite li da će se pobjeda inicijative „U ime obitelji“ na ideološko-semantičkom planu prenijeti u stvarni život, tj. da će rezultirati učvršćenjem institucije braka i utjecati na brojnost djece u obitelji?

Brak je zajedništvo muža i žene i tu instituciju treba održati kao takvu. Inicijativa „U ime obitelji“ upravo je to i tražila.

6. Kakva je uloga Vašeg bračnog druga bila u odgoju Vaše djece?

 U našoj obitelji zajednički smo odgajali djecu. Posljednjih godina to sam sama radila. Trudila sam se, ali znam da ne mogu zamijeniti supruga. Uloga oca je u odgoju neprocjenjiva.

7. Kako gledate na utjecaj današnjih državnih institucija na odgoj Vaše djece?

Današnje državne institucije ne utječu lošije na odgoj nego što su one prije. Roditelji odgajaju djecu, a institucije im u tome više ili manje pomažu.

8. Kakva je socijalna kohezija između Vaše djece?

Moja djeca često i rado međusobno surađuju. Susreti se ne svode samo na susrete blagdanima, rođendanima, pričestima, krizmama ili svadbama. Organiziramo susrete na primjer za dan sv. Nikole, kestenijade i slično. Djeca su osnovala klapu „Barun“ pa se i zbog toga susreću barem jednom tjedno. Organizatori su susreta klapa u Svetoj Nedjelji i u mjestu Ćunski na Malom Lošinju. Nastavili su s okupljanjem „Baruna“ u rodnom mjestu supruga. Suprug je to potaknuo, a oni su već jedanaest godina organizatori.

9. Može li obitelj s puno članova utjecati pozitivno na društvo i državu u kojoj žive?

Svaki čovjek s pozitivnim stavom i svojim djelovanjem može doprinijeti boljitku u svojoj okolini, a što ih je više − još i više.