Duh Dragutina Bubnja

 

sdsdsfbbbJednog proljetnog dana 1931. godine pred Sudbenim stolom u Zagrebu, pred sudsko vijeće izvedena su 23 muškarca. Veliku skupinu optuženih su predvodili dvojica tamnokosih i ponositih mladića, pripadnika radničke pravaške mladeži Marko Hranilović i Matija Soldin pa je taj kazneni postupak ušao u povijest pod nazivom „Proces protiv Hranilovića, Soldina i družine“. Skupini mladih hrvatskih boraca za slobodu i neovisnost Hrvatske se na teret stavljalo više kaznenih djela; počinjenih u revolucionarnom djelovanju optuženim pripadnicima hrvatskih nacionalističkih organizacija.

Cijeli članak

Nepoznati Voltaire i Francuska revolucija

 

11736620 905064302885535 1538636772 n 1François Marie Arouet - Voltaire - središnja je ustanova francuskoga prosvjetiteljstva[1], već za života stekavši naslov vodećega duhovnog autoriteta prosvjetiteljske Europe[2]. Romanom Candide ili optimizam (Candide ou l’Optimisme, 1759.), u kojemu ironizira i satirizira filozofiju optimizma G. W. Lieblinza, a koje je i njegovo recepcijski najtrajnije djelo[3], ulazi u kanon europske književnosti i postaje neizostavnom figurom svih školskih književno-povijesnih i filozofskih pregleda.

Cijeli članak

Predsjednik iz našega sokaka

 

65023447 650117208800730 6137051195564359680 nIako predizborna utrka još nije službeno otpočela, politička scena već je uvelike užarena. Ono što je za sada izazvalo najviše pozornosti u široj javnosti jest odluka pjevača Miroslava Škore da iznese svoju kandidaturu za predsjedničko mjesto. Odmah nakon objave uslijedili su komentari koji dovode u pitanje sposobnost jednoga javnog umjetničkog djelatnika za obnašanje predsjedničke časti.

Cijeli članak

Dragan Markovina i povijesna istina (uz cinične političke digresije)

 

69355472 1346906978807239 6250241888964575232 nDržeći se stare mudre „(upo)znaj neprijatelja“, primih se malo (zlo)djela: uzeo sam knjigu  Dragana Markovine, Doba kontrarevolucije. Zagreb: Razlog, 2017., zbirke tekstova iz Telegrama i raznih „regionalnih“ portala.

Listajući tako, naprijed - natrag, naletih na još jedan biser boljševičke Antifa „faktografije“. U pitanju je Markovinov navod iz članka „Kako je slučaj ministra Hasanbegovića otkrio pravo značenje narativa o otklonu od dvaju totalitarizama“ («Telegram», 11.02.2016.); „kako drukčije protumačiti glorifikaciju žrtve onih koji su položili život na tzv. Oltar domovine, kod Fazlagića kule?[1] Prema Markovini zadnji branitelji NDH bijahu muslimanski seljaci, muslimanska ustaška seljačka vojnica. Mislim da svi znamo kako je došlo do legende o Kuli Fazlagić i 1945. godini.

Cijeli članak

Mi Europljani i naše zablude, dio II

 

67901634 493546667863777 2194910326149873664 nOno što jest slično je sve jače opiranje prijetećoj islamizaciji Europe, sve snažnije izraženo u „starim članicama“ EU-a, državama Zapadne Europe i Beneluksa. Primjerice, Eric Zemmour u knjizi „Samoubojstvo Francuske“ (fr. Le Suicide Français) navodi kako je opis sigurnosnog stanja u Francuskoj „narušavanje njezinoga ustavno-pravnog poretka na vlastitom teritoriju“[1], opće stanje nesigurnosti „očitovano u porastu broja tzv. no-go zona“[2], oličenje bezvlašća i nemoći francuske policije. Samo u pokrajini Ille-de-France krajem 2018. postojalo je barem stotinu divljih naselja (slamova, fr. bidonvilles) koje francuska policija „nije držala pod svojom jurisdikcijom“ tj. nije djelovala u njima.[3] Kao da to nije dovoljno, i sam Macron davao je neprimjerene izjave o „uspostavi Islamske Francuske“[4] i pozitivnim vidovima islamizacije francuskog društva[5], usprkos jasnom opredjeljenju islamskoga religijskog vodstva protiv demokratskoga uređenja kao prihvatljivoga.[6]

Cijeli članak

Mi Europljani i naše zablude, dio I

 

67901634 493546667863777 2194910326149873664 nPočetkom 2019. godine na Instagramu i Facebooku kružili su oglasi inicijative EU-a Make.org, sa sjedištem u Ulici Louisa-Renéa Villerméa 4 u Parizu, koja je korisnike društvenih mreža i elektroničke pošte pozivala na izjašnjavanje o prijedlozima drugih Europljana iznesenih u anketi „Mi Europljani“ (We Europeans) u sklopu inicijative, koje je prijavom na istu mogao podnijeti svaki stanovnik neke od država članica Europske Unije. Na tom zadatku, prema riječima sa službenih stranica inicijative Make.org, „WeEuropeans udružuje snage s VoxEurop sa ciljem identificiranja i analize pozicija političkih stranaka diljem Europe. Kao informativna platforma na deset jezika, VoxEurop pridonosi raspravi među europskim građanima o pitanjima od primarnoga značaja za Europu (okoliš, demokracija, nejednakost). Proizvedena od strane tima stručnih i strastvenih europskih novinara i prevoditelja, VoxEurop web stranica je slobodno dostupna zahvaljujući potpori njenih čitatelja.“

Cijeli članak