Sankt-Peterburg - nekadašnja ruska prijestolnica, današnja kulturna prijestolnica i vjerojatno često prva destinacija u Rusiji za brojne Hrvate. Grad ruskih careva i carica, ruskih znanstvenika, književnika, slikara i glazbenika. Poput većine velikih gradova sagrađenih na moru, odiše posebnom atmosferom koju je teško prenijeti riječima, atmosferom koju treba doživjeti. „Bijele noći“ su možda najbolji način za doživjeti grad (razdoblje od sredine lipnja do sredine srpnja, kada dan traje gotovo 24 h, te mraka zapravo i nema). Bit ću slobodan poslužiti se riječima profesora emeritusa, Viktora Žmegača, koji je lijepo dočarao grandioznost ideje oko nastanka ovog grada:

„...S obzirom na građevinski pothvat, tada bez premca, opravdano je upozoriti na to da je grad stvorila volja i vizionarnost – u opreci s povijesno-urbanističkom kategorijom organskog, postupnog rasta. Carev politički projekt nije se obazirao na razumna načela građevinske prakse. Petar Veliki, kako je kasnije nazvan, nije odabrao tektonski povoljan položaj, nego naprotiv: krajnje nepovoljno tlo. Golemi su napori i žrtve uloženi u oblikovanje temelja s pomoću kamene i drvene građe na močvarnom tlu oko razgranatog utoka rijeke Neve u Istočno more. Car nije samo nadgledao radove svoje umjetne tvorevine, svog „prozora prema Zapadu“, nego je iskoristio i građevinske vještine koje je stekao za boravaka u Njemačkoj, Nizozemskoj i Engleskoj...“.

Posljednji put sam bio u ovom gradu prije pet godina, 2015. godine, upravo tokom spomenutih „Bijelih noći“, a sudbina je htjela da se opet vratim u ovaj prekrasni grad na obalama rijeke Neve, ovaj puta na poziv Državnog sveučilišta u Sankt-Peterburgu (Санкт-Петербургский государственный университет).

Uz izuzetno bogatu povijest, ovaj grad može se pohvaliti i najstarijim sveučilištem u Rusiji, koje je osnovano 1724. godine ukazom ruskog cara Petra I. Radi se vjerojatno o najprestižnijem ruskom sveučilištu (uz ono u Moskvi), koje se nalazi na popisu 500 najboljih sveučilišta na svijetu (QS University Rankings - 234. mjesto, Academic Ranking of World Universities - 301. mjesto), te jednim od dva sveučilišta u Rusiji, koje ima posebni status federalnog sveučilišta (Državno sveučilište u Moskvi također ima navedeni status).

Na njemu su studirali mnogi poznati Rusi kao npr. Ivan Turgenjev, Aleksandr Blok, Ayn Rand, Igor Stravinski, Vladimir Koeppen, Mihail Lomonosov, Dmitrij Mendeljejev (koji je radio kao profesor kemije dugi niz godina ovdje), a diplomanti ovog sveučilišta su i aktualni ruski predsjednik, Vladimir Putin, te bivši premijer Dmitrij Medvedev. Sveučilište u Sankt-Peterburgu dalo je i sedam Nobelovaca: Ivan Pavlov (medicina, 1904.), Ilja Mečnikov (medicina, 1908.), Nikolaj Semjonov (kemija, 1956.), Lev Landau (fizika, 1962.), Aleksandr Prohorov (fizika, 1964.), Vasilij Leontijev (ekonomija, 1973.) i Leonid Kantorovič (ekonomija, 1975.).

Četvrtu godinu zaredom Sveučilište u Sankt-Peterburgu zajedno s vladom Sankt-Peterburga, te tvrtkom ExpoForum-International, uz podršku ministarstva rada i socijalne skrbi Ruske Federacije organizira Međunarodni forum rada. Glavni cilj foruma je da postane najveća platforma u Ruskoj Federaciji za razvoj ljudskih potencijala u kontekstu suvremenih potreba na tržištu rada.

Forum se održao 27. i 28. veljače u novom kompleksu ExpoForum, izgrađenom za potrebe poznatijeg (i starijeg) Međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt-Peterburgu, koji se nalazi između aerodroma Pulkovo i grada Puškina.

Zgrada novog kompleksa ExpoForum, između aerodroma Pulkovo i grada Puškina

Glavne teme predavanja, kao i radionica koje su se održale su bile digitalna ekonomija te robotizacija rada, zapravo društva u cjelini, no i pravni konteksti, odnosno spremnost zakonodavca na izazove kao i posljedice koje neminovno sa sobom nose navedeni pojmovi.

Osim predavanja, forum je imao i izložbeni dio, sa štandovima domaćih i stranih tvrtki koje se bave zaštitom i sigurnošću na radu, na kojima su bili predstavljeni domaći i inozemni proizvođači, te najsuvremenija oprema za sigurnost i zaštitu na radu.

Glavni izložbeni prostor Međunarodnog foruma rada

Jedan od izlagača bila je i "Gazprombank"

Drugi dan službenog posjeta sastojao se od posjeta muzeju Nabokova, obilaska sveučilišne zgrade zvane „Dvanaest kolegija“ (kolegiji su bili ministarstva u Carskoj Rusiji) u kojoj je možda jedan od najzanimljivijih dijelova ured Dmitrija Mendeljejeva, čovjeka koji je osmislio periodni sustav elemenata (vjerojatno jedno od najznačajnijih otkrića kemije), te naposljetku sastanka s rektorom, gospodinom Nikolajem M. Kropačjevom.

Ured Dmitrija Mendeljejeva

Nikolaj Kropačjev, doktor pravnih znanosti, redoviti profesor, dopisni član Ruske akademije znanosti, te član Vijeća za znanost i obrazovanje pri predsjedniku Ruske Federacije, na ovoj funkciji nalazi se od 2008. godine, a cijeli svoj radni vijek proveo je na sveučilištu. Posljednji mandat mu je produžen 2019. godine odlukom predsjednika Ruske Federacije, Vladimira Putina.

S rektorom sam porazgovarao o trenutno najaktualnijoj temi na sveučilištu – gradnji novog kampusa. Naime, sveučilište posjeduje 227 objekata u starom dijelu grada, ukupne površine 871 000 m2, od čega je 275 000 m2 pod zaštitom ministarstva kulture.

Naš novinar Anton Papić, s rektorom Državnog sveučilišta u
Sankt-Peterburgu

Selidba sveučilišta na kampus izazvala je burne rasprave u javnosti, te nezadovoljstvo dijela profesora i studenata, koji se boje da će prelaskom sveučilišta u novi kampus, nestati dio atmosfere i posebnosti kojom odiše ova znanstvena ustanova.

No ipak, prema riječima rektora – sveučilište će ostaviti u svom vlasništvu stara zdanja, od kojih će dio njih pretvoriti u muzej, a dio će i dalje koristiti i to oni fakulteti, čije korištenje ne zahtijeva korištenje modernog kompleksa (društvene odnosno humanističke znanosti), dok će se tehnički fakulteti, te vjerojatno veći dio prirodoslovnih fakulteta, ako ne i svi, prebaciti u novi kampus.

Hodnik zgrade "12 Kolegija", jedan od najdužih hodnika akademskih ustanova na svijetu

Zgrada "12 Kolegija" pod zaštitom je ruskog ministarstva kulture, a u njoj je smješten rektorat

Ono što je sigurno je, da sveučilište čeka svijetla budućnost, jer se radi o jednom od najperspektivnijih znanstvenih ustanova u Rusiji, ali i šire.

Ako vas zanima studij na Državnom sveučilištu u Sankt-Peterburgu, više informacija možete saznati na sljedećim poveznicama:

https://russia.study/en/universities/spbu
https://english.spbu.ru/application-procedure

Izvor: Hrvatsko kulturno vijeće